Nastavljen program za mlade 2. Bijenala industrijske umjetnosti „Iznad zemlje“

 U sklopu II. Bijenala industrijske umjetnosti prošlog su tjedna u Labinu i Puli održane tri umjetničke radionice za mlade koje su vodili ugledni srpski redatelj Želimir Žilnik, plesač i koreograf Matija Ferlin i umjetnica Božena Končić Badurina. S provedbom ovog umjetničkog programa za mlade od 15-25 god. pod nazivom „Iznad zemlje“, kog sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, započelo se još u svibnju kada su uspješno realizirane radionice kustoskog kolektiva WHW, poetske radionice grupe Škart te sedmodnevna umjetnička rezidencija i radionica Marka Tadića. Ukupno više od 300 mladih iz Istre i Rijeke imalo je do sada mogućnost sudjelovanja u višednevnim umjetničkim rezidencijama i radionicama pod vodstvom renomiranih domaćih i stranih  umjetnika, učesnika ovogodišnjeg bijenala, a trenutno je u tijeku aktivnost pod nazivom „Dijalog sa suvremenom umjetnošću“ koja se sastoji od organiziranog posjeta izložbama Bijenala u Rijeci, Labinu i Puli uz stručno vodstvo, kako bi se s mladima otvorio dijalog na temu suvremene umjetnosti te im se na izravan i neposredan način približio njen sadržaj. Cilj projekta „Iznad zemlje“ razvijanje je socijalnih i kreativnih vještina mladih iz Labina, Rijeke i Pule kroz aktivno sudjelovanje u umjetničkim projektima, kako bi se poboljšao njihov pristup suvremenoj umjetnosti, potakla društvena integracija i povećale njihove mogućnosti na tržištu rada. Rezultati projekta koji potiče socijalnu integraciju mladih (učenici srednjih škola i studenti) te bolju uključenost rizičnih skupina (invalidi, nezaposleni i nacionalne manjine) u društvo, već djelomično predstavljeni kroz izložbe i druge prateće programe 2. Bijenala industrijske umjetnosti, a nakon dovršetka Bijenala biti će predstavljeni i u posebnoj publikaciji te videu.

FILMSKA RADIONICA ŽELIMIRA ŽILNIKA: Uvod u filmsku praksu

Filmski redatelj Želimir Žilnik, održao je od 17.-19. rujna trodnevnu interaktivnu filmsku radionicu u Labinu i Puli, s 18 mladih polaznika (učenici SŠ Mate Blažine Labin i Škole primijenjenih umjetnosti i dizajna Pula), koja se sastojala od zajedničkih diskusija koristeći se pri tom videom kao umjetničkim medijem. Metodologija Žilnikova projekta proizlazi iz filmskog pristupa žanru doku-fikcije, koji se koristi kao polazište za razmatranje društvenih fenomena iz perspektive koja kombinira dokumentaristički ‘objektivni’ pristup s metodom pričanja individualnih priča polaznika, koja dovodi u pitanje pojam ‘objektivnosti’ i kritički upućuje na mogućnosti manipulacije medijem filma. Žilnik mladim učesnicima radionice prilazi kao su-autorima s kojima razvija priču utemeljenu na iskustvima polaznika, i koje upućuje u osnovne metodologije filma prepuštajući im samostalne, kolektivno moderirane odluke koje određuju tijek procesa i specifične reakcije i zaključke. Uključujući ih u vlastiti kreativni proces on potiče i razvija njihovu kreativnost, kritički pristup i odgovornost prema informaciji i znanju. Kroz tri dana, učesnici su se upoznali sa svim stadijima filmske produkcije, sastavom filmske ekipe i njihovim dužnostima, a kao ilustracija poslužilo je i 12 inserata iz Žilnikovih filmova i filmskih materijala s njegovih ranijih radionica. Cilj radionice bio je da se prisutni potaknu i ohrabre da razmišljaju, planiraju i krenu u snimanje vlastitih video radova.

Plesna radinica Matije Ferlina: TAMO GDJE (NE) NESTAJEMO

Umjetnik je održao trodnevnu radionicu u kojoj je sudjelovalo 10-tak sudionika sa ili bez plesnog iskustva. Svrha umjetničke rezidencije Matije Ferlina u Labinu bila je kroz interakciju s amaterima istražiti narativne mogućnosti apstraktnog pokreta, zalažući se za pomicanje granice ustaljene percepcije kazališnog događaja, kako bi potaknuo interes mladih za suvremenim plesom te za kreativnim izražavanjem putem plesa. Umjetnik je tokom radionice razvijao poseban koreografski izričaj u suradnji sa sudionicima potičući ih na kreativno izražavanje putem vlastitog tijela i plesnih pokreta. Cilj je bio da sudionici nađu načine kako da osvijeste svoje tijelo kao  resurs tematizirajući različite emocije. Osim fizičke interakcije umjetnik je u razgovoru sudionicima pokušao objasniti vlastiti kreativni proces stvaranja koreografija kako bi ih što više senzibilizirao za suvremenu plesnu umjetnost. Materijali i iskustva sa radionice bit će predstavljeni u sklopu posebnog projekta na samom kraju ovogodišnjeg Bijenala.

“Cilj ove radionice je aktivirati nove kategorije odnosa tijela i prostora s naglaskom na relacijama između arhitekture tijela i arhitekture grada, na skrivenim dinamikama tog odnosa, na interpolaciji tijela u grad, ali i pokušaju da se grad interpolira u tijelo, neprestano održavajući svijest tog odnosa unutar povijesnog, socijalnog, urbanističkog i radničkog konteksta. Uz pomoć istraživački umjerenih koreografskih alata temeljenih na plesnoj improvizaciji, i kroz šire shvaćenu definiciju (po)kretanja zadatak polaznica i polaznika bit će uspostavljanje autorskih relacija između dvaju medija i kreiranju novog performativnog dijaloga onoga što (pre)poznajemo kao grad Labin i onoga što (pre)poznajemo kao vlastito tijelo.” (M.Ferlin, 2018.)

Umjetnička radionica Božene Končić Badurina

Nakon provedenog umjetničkog istraživanja u svibnju i srpnju te produkcije rada – multimedijalne instalacije „Jednakosti, bratstvo, slobodo: gdje ste“ za 2. Bijenale industrijske umjetnosti u Narodnom muzeju Labin, kao polazišne tačke za njenu radionicu, umjetnica je u Gradskoj knjižnici Labin od 17.-19. rujna održala umjetničku radionicu u kojoj je surađivala s grupom od 15 mladih sudionika iz Labina. Umjetnica je sudionicima nastojala približiti metodu i estetiku umjetnosti performansa kroz niz zajedničkih aktivnosti poput razgovora, insceniranih situacija, zajedničkog prostornog iskustva te im pružila uvid u vlastiti kreativni proces istražujući istovremeno njihove kreativne mogućnosti. Radionica Božene Končić Badurine inspirirana je djelovanjem Giuseppine Martinuzzi, labinjonske učiteljice, pedagoginje i revolucionarke, te jedne od prvih socijalistkinja u regiji.

„Radionica se temelji na Giuseppininim sinoptičkim tablama iz njezinog Mnemoničkog priručnika. To je knjiga/svezak od 29 tabli na različite teme, tj. te table pokrivaju veliki raspon predmeta i tema od sociologije, zemljopisa, stilistike, gramatike itd., a namijenjene su bile učenicima kao pomoć pri učenju i lakšem pamćenju. S druge strane, one su istovremeno i fenomenalni grafički prikazi, k tome još i litografije, zapravo prave grafike koje su mi poslužile da se objasni čime se ona tu bavila pa da polazeći od tih tabli kao nekakvog početnog impulsa učenici za vrijeme radionice zajednički ili u manjim grupama izrade vlastite sinoptičke table na neke teme koje se u nastavnom programu sasvim sigurno temeljito ne obrađuju (ako se i uopće obrađuju), poput npr. povijesti borbe za ženska prava ili radnička prava ili sl., a koje su spadale i u područje interesa G. Martinuzzi. Do početka radionice pripremila sam popis tema koje su učenici mogli birati, kao i materijale koje bi uz moju pomoć trebali obraditi kako bi iz njih mogli izvući ključne pojmove, sistematizirati ih i potom grafički prikazati, dakle proći cijeli onaj proces koji je svaki put iznova prolazila Martinuzzi pripremajući svaku od svojih 29 tabli. Kroz taj proces su naravno i sami puno naučili i o samoj temi. Završna faza je bila vizualni prikaz tog prikupljenog i organiziranog znanja u obliku tabli, a pri tom su se mogli služiti digitalnim printom, kolažom, crtežom, .. odnosno s čim god su kompetetni ili što im leži.“ (B.K. Badurina)


DODATNE INFORMACIJE:

OKVIR #1: Želimir Žilnik

Želimir Žilnik (rođen u Nišu, 1942. godine, živi i radi u Novom Sadu) autor je brojnih igranih i dokumentarnih filmova, jedan od od najznačajnijih jugoslavenskih i srpskih nezavisnih reditelja, začetnik žanra doku-drame, nagrađivan na mnogim domaćim i međunarodnim filmskim festivalima. Kao gostujući predavač surađuje s brojnim filmskim obrazovnim institucijama (Goldsmiths College – University of London, Leiden University, Kunst Akademie u Beču, Stanford University, Central European University u Budimpešti, School of Arts and Communication – Malmö University, University College u Londonu, i dr). Od samog početka Žilnik je okrenut suvremenim temama koje uključuju društvenu, političku i ekonomsku kritiku svakodnevice. Žilnikov prvi igrani film Rani radovi (1969), nagrađen je Zlatnim medvjedom na Berlinskom filmskom festivalu, kao i sa četiri nagrade na filmskom festivalu u Puli. Nakon problema s cenzurom u Jugoslaviji, sedamdesetih godina Žilnik radi u Njemačkoj, baveći se temom gastarbajtera u Njemačkoj, te se i danas njegovi filmovi iz tog perioda pokazuju na retrospektivama i simpozijima. Po povratku u zemlju, od kraja sedamdesetih režira dobro prihvaćene televizijske filmove i doku-drame, od kojih su mnogi nagrađivani na televizijskim festivalima u zemlji i inozemstvu. Tijekom 1990-ih realizirao je više igranih i dokumentarnih filmova na temu kataklizme na Balkanu, koji su predstavljeni na brojnim međunarodnim festivalima. Uz kontinuirani rad na filmskoj produkciji, Žilnik se od 1997. godine bavi i pedagoškim radom.

OKVIR#2: Božena Končić Badurina

Božena Končić Badurina (rođena 1967. god. u Zagrebu) diplomirala je njemački i ruski jezik te književnost 1995. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je i na grafičkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu 1996. god. u klasi prof. M. Šuteja. Izlagala je na brojnim samostalnim i grupnim izložbama u zemlji i inozemstvu i dobitnica je brojnih nagrada. Božena Končić Badurina umjesto konvencionalnih postava fizičkih eksponata, najčešće organizira žive izvedbe u galerijskim i drugim prostorima. Riječ je o situacijama koje uključuju interakciju autorice kao izvođačice (performerice) i publike, odnosno publike i od umjetnice angažiranih statista. Pretežno statični scenariji tih situacija stvaraju neku vrstu intenzivnog polja koje posjetitelja postavlja u središte pažnje, pri čemu popušta kontrola nad vlastitim prostorom i gdje se donekle mijenja njegova uobičajena lagodna uloga promatrača i konzumenta u poziciju stanovite nesigurnosti.

 

OKVIR#3: Matija Ferlin

Matija Ferlin (rođen u Puli, 1982.) hrvatski je koreograf, izvođač i redatelj. Diplomirao je na Školi za Novi Plesni Razvoj (School for New Dance Development) u Amsterdamu. Neko vrijeme živio je i radio u Berlinu, a povratkom u Pulu svoje autorsko djelovanje posvetio je istraživanju i reartikulaciji različitih koncepata izvedbene umjetnosti i drugih medija kao što su kratki film, video i izložbe. Predstavljao je i izvodio na različitim međunarodnim festivalima kao što su Impulstanz festival u Beču i Spider Festival u Lyonu. Surađivao je s brojnim koreografima, redateljima, vizualnim umjetnicima, dramaturzima i dramskim piscima. U svom redateljskom i koreografskom radu Matija Ferlin razvija specifičan izvedbeni i plesački sistem baziran na kreaciji tijela lišenog prethodnog plesnog znanja te nastavljajući svoj interes za istraživanje odnosa pokreta i jezika, autor se često upušta u suradnje s neškolovanim plesačima i glumcima, često mlađe dobi.

OKVIR#4 – O BIJENALU

  1. Bijenale industrijske umjetnosti (Industrial Art Biennial – IAB) projekt je umjetničkog kolektiva Labin Art Express XXIrealiziran u suradnji s kustoskim kolektivom WHW. Na nultom bijenalu 2014. godine izlagalo je 20-tak domaćih i inozemnih umjetnika, da bi na prvom Bijenalu industrijske umjetnosti održanom 2016. godine izlagalo preko 100 umjetnika iz cijelog svijeta, od kojih je većina nakon završetka bijenala svoje radove donirala Gradu Labinu za budući Muzej umjetnosti i industrije u Podzemnom gradu XXI. Ovogodišnje Bijenale (IAB 02) pod nazivom „Na leđima palih divova“ održava se od 20. srpnja – 28. listopada 2018.u Labinu (KuC „Lamparna“, Gradska knjižnica, Narodni muzej), Raši (bivše kino Raša), Vodnjanu (Galerija Apoteka), u Puli (Augustov hram, Galerija Amfiteatar, SENSE, ….) u partnerstvu s Arheološkim muzejom Istre te u Rijeci u partnerstvu s Muzejom moderne i suvremene umjetnosti (MMSU). 2 Bijenale industrijske umjetnosti jedna je od prvih aktivnosti projekta Rijeka – EPK 2020, koja se nastavlja 2020. godine s 3. Bijenalom industrijske umjetnosti.